Copy
Ima ljudi koji imaju malo, a daju sve što imaju. Takvi ljudi vjeruju u život i životno blago i njihove škrinje nikada nisu prazne.
                                                                                                                        Kahlil Gibran
View this email in your browser
Menadžment volontera daje osnovne smjernice svim potencijalnim organizatorima volonterskih aktivnosti za učinkovitiji i uspješniji rad s volonterima. Ukoliko organizacija ne radi kvalitetno i uspješno sa svojim volonterima, oni će je napuštati, a cilj svake organizacije koja uključuje volontere je zadržati volontere koji kvalitetno obavljaju svoje volonterske poslove.
Ciklus menadžmenta volontera sastoji se od 8 koraka ili faza koje trebaju biti jednako dobro razvijene kako bi cjelokupni proces uključivanja volontera u organizaciju bio uspješan. Sve faze ciklusa menadžmenta volontera međusobno su povezane, a koraci su ovisni jedan o drugome. Naučene lekcije i rezultati koji se dobiju putem provedbe evaluacije rada volontera i evaluacije volonterskog programa organizacije služe organizaciji za daljnji razvoj i unaprjeđenje svakog koraka u ciklusu menadžmenta volontera u cilju što kvalitetnijeg volonterskog programa organizacije. Ujedno, od iznimne je važnosti u pojedine faze ciklusa menadžmenta volontera uključiti upravu ili menadžment organizacije. Njihova uključenost doprinosi uspostavljanju održivog volonterskog programa u organizaciji.

Ciklus menadžmenta volontera – koraci:
5. ORIJENTACIJA I TRENING 
6. SUPERVIZIJA I PRAĆENJE 
7. NAGRAĐIVANJE VOLONTERA 
8. EVALUACIJA VOLONTERA

 
Orijentacija i trening volontera
Orijentacija i trening, odnosno obuka, sastavni su dio svakog volonterskog iskustva bez obzira o kakvoj se volonterskoj poziciji radi i koliko će dugo volontiranje trajati. Sama opsežnost orijentacije i treninga volontera ovisit će o volonterskoj poziciji. Bez obzira na opsežnost orijentacije i treninga svaka organizacija treba voditi računa da se bar dio pažnje na samom početku posveti predstavljanju organizacije volonteru (svrha postojanja, organizacijska struktura i ljudski resursi, profil korisnika, usluge koje organizacija pruža svojim korisnicima, volonterska prava i očekivanja, opisi volonterskih pozicija itd.).
 
Korisno bi bilo imati volonterske priručnike ili orijentacijske pakete za volontere koji bi sadržavali kratku povijest organizacije, njene usluge i aktivnosti, volonterske mogućnosti i očekivanja, pravilnike, procedure i dnevne informacije. Budući da se organizacije uvelike razlikuju po svojim volonterskim programima, nemoguće je ponuditi standardni orijentacijski model što i nije namjera ovog priručnika. Međutim, osnovne informacije koje su ovdje navedene mogu koristiti kao smjernice u izradi vlastitih volonterskih priručnika.
 
Prilikom pripreme orijentacije i treninga/obuke za volontera treba voditi računa sljedećim pitanjima:
  • Kako pripremiti volontere za aktivnosti koje će obavljati?
  • Koje informacije, znanja i vještine treba prenijeti volonterima prije nego započnu s volontiranjem u organizaciji?
  • Je li za rad volontera pripremljen adekvatan prostor i oprema?
  • Tko će volontere obučavati?
 Dobra praksa je pozvati volontera koji već volontira da sudjeluje na obuci novih volontera i da podijeli svoje iskustvo volontiranja iz perspektive volontera. Na taj će se način budući volonteri najbolje pripremiti na ono što ih očekuje.
 
Primjer iz prakse: Orijentacijski paket za volontere
  1. ZAKONSKO UREĐENJE VOLONTERSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ - brošura
  2. ETIČKI KODEKS VOLONTERA
  3. PRAVILNIK O RADU S VOLONTERIMA
  4. LETCI O PROGRAMIMA I DJELATNOSTIMA ORGANIZACIJE
  5. OPIS POSLA
  6. PRAKTIČNE UPUTE O MJESTU I VREMENU RADA I KONTAKTIMA
  7. PISANE UPUTE I OBRAZAC ZA EVIDENCIJU USLUGA I IZVJEŠTAVANJE
  8. VOLONTERSKA KNJIŽICA
  9. UGOVOR O VOLONTIRANJU
Podrška i praćenje volontera
Podrška koja se pruža novim generacijama volontera uvelike se razlikuje od podrške tradicionalnim volonterima. Danas su volonteri najčešće proaktivni i više se ne boje preuzimati inicijativu, pogotovo ako govorimo o mladim ljudima željnim stjecanja raznovrsnih radnih iskustava i navika koje ih mogu bolje pripremiti za tržište rada. Od posebne je važnosti promisliti kako kontinuirano davati redovitu podršku volonteru i praćenju rada volontera ukoliko taj volonter volontira izvan organizacije (npr. u kući korisnika). Važno je uspostaviti redovnu komunikaciju s volonterom i samim korisnikom i provjeravati zadovoljstvo jednog i drugog.
 
Prilikom razmišljanja kako organizirati podršku i praćenje rada volontera korisno je voditi računa o sljedećem:
  • kome se volonteri mogu obratiti s pitanjima, problemima, prijedlozima
  • kako će volonter znati da je dobro obavio svoj posao
  • redovni sastanci i kontakti s volonterima u cilju pružanja podrške
  • mentorska podrška
  • volonterska satnica
  • izvještaj o radu.
 Vezano za praćenje volonterskog rada, sukladno Zakonu o volonterstvu, svaka organizacija koja uključuje volontere u svoje aktivnosti dužna je jednom godišnje podnijeti izvješće vezano za volontere. Izvješće se podnosi na propisanom obrascu Ministarstvu socijalne politike i mladih. Obrazac se može ispuniti i elektronskim putem na internetskoj stranici Ministarstva. Obrazac izvješća organizatora volontiranja o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja sadržava podatke o organizatoru, vrsti i trajanju volonterskog rada. Osim važnosti za praćenje razvoja volontiranja na nacionalnoj razini, izvješće je i izvjestan alat za organizatore koji ih potiče na stalno praćenje i unaprjeđenje volontiranja u organizaciji.
Nagrađivanje volontera
Nagrađivanje volontera daje odgovor na pitanje: Kako reći hvala volonteru? Kao i kod zaposlenika, tako je i kod volontera važno da budu motivirani, imaju jasan osjećaj uključenosti, doprinosa i postignuća. Odavanje priznanja za rad je jedan od načina „plaćanja“ volontera za njihov trud. Formalna godišnja zahvala je važna, no priznanja tijekom rada i neposredno nakon obavljenog posla još su važnija. Svaki pozitivan pomak te pojedinačni uspjeh tijekom volontiranja treba biti prepoznat i na neki način nagrađen - od jednostavne ljubaznosti i zahvale do uključivanja volontera u procese donošenja odluka.
Važno je u organizacijama uspostaviti jasan model koji će poticati redovno nagrađivanje volontera. S obzirom da je potrebno nagraditi osobu, a ne posao koji se obavlja, nagrade trebaju biti raznolike kako bi bile u skladu s interesima i željama svih volontera. Stoga je kod nagrađivanja jako važno da organizacija dobro upozna svoje volontere, da zna što vole - čitati knjige ili posjećivati izložbe, kazališne ili kino predstave. Tako će nagrada biti personalizirana i u skladu s razinom doprinosa i uspjeha koji je volonter postigao u organizaciji.
 
Neke od mogućih nagrada za volontere uključuju: zahvalnice, javna priznanja, besplatne karte za različita kulturna događanja (koncert, kino, kazalište, izložba), ljetovanje, pretplata na časopis, knjiga, čestitka za rođendan, izlet, večera u nekom dobrom restoranu. U odlučivanju o nagradi za volontera organizacija treba biti kreativna te spojiti interes i želje volontera s mogućnostima organizacije.

 
Evaluacija volontera i organizacije

Vrlo je važno redovito procjenjivati uspješnost rada volontera i uspješnost samih volonterskih programa. Povratna je informacija važan izvor analize uspjeha volonterskog angažmana te utjecaja njihovog rada u organizaciji, a onda posredno i u široj zajednici u kojoj organizacija djeluje. Stoga je vrlo važno redovito procjenjivati rad volontera i s njima na vrijeme prodiskutirati evaluacijske nalaze. Međutim, ne smije se zaboraviti i na važnost evaluacije uspješnosti volonterskih programa u kojima su volonteri sudjelovali.
Ukoliko je organizacija posvećena kontinuiranom razvoju i unaprjeđenju takvih programa, važno je znati koliko je uspješna i učinkovita u njihovoj provedbi te gdje još postoji prostor za nove ideje. Uz evaluaciju uspješnosti programa uputno je individualno razgovarati s volonterima kako bi ih se dodatno motiviralo, održala njihova motivacija za rad u organizaciji, riješili potencijalni problemi i osigurali uvjeti za osobni razvoj volontera.
Volonteri iz drugačije perspektive sagledavaju rad u organizaciji te otvorenije govore o njenom radu kao i o cjelokupnom programu volontera. Važno im je stoga osigurati opuštenu atmosferu u kojoj će se osjećati pozvanima pružiti iskrenu povratnu informaciju i eventualne konstruktivne kritike. U svakoj organizaciji potrebno je osigurati mehanizme putem kojih će svaki volonter imati mogućnost prije odlaska iz organizacije iznijeti svoju povratnu informaciju i mišljenje.
Prilikom planiranja uspostavljanja procesa evaluacije potrebno je zapitati se kako će se vršiti procjena uspješnosti rada volontera te na koji će se način omogućiti volonteru da procjeni svoje zadovoljstvo volontiranjem u organizaciji. Najčešći način koji se u praksi provodi je korištenje različitih evaluacijskih obrazaca.
 
 
Projekt Lokalni volonterski centar Zaprešić financijski je podržan od strane Ministarstva socijalne politike i mladih. 
Copyright © 2016 Centar za mladež Zaprešić, All rights reserved.


Want to change how you receive these emails?
You can update your preferences or unsubscribe from this list

Email Marketing Powered by MailChimp